Sve opasnosti mikroplastike i što učiniti protiv nje?

Maleno i jedva vidljivo ljudima - govorimo o mikroplastici. Sve više mikroplastike ulazi u okoliš i šteti ljudima, životinjama i prirodi. Kad je nedavno mikroplastika otkrivena u ljudskoj stolici, od tada je uznemirila čovječanstvo. Ali koliko je mikroplastika stvarno opasna, na što bi trebali paziti i što možemo protiv nje učiniti?

Mikroplastika je gotovo svugdje: u moru, u životinjama, u hrani, pa čak i u ljudima. Provedeno je istraživanje na osam subjekata koji su se tjedan dana normalno hranili. Nakon toga im je uzet uzorak stolice. U tim uzorcima pronađeno je ukupno devet različitih vrsta plastike, posebice polipropilena i PET-a, plastike koja se koristi za izradu plastičnih boca. Kako je mikroplastika ušla u ljudsko tijelo i da li je to uzrokovala ta dijeta, još uvijek nije jasno. Ali pomisao na to da stotine ili čak tisuće čestica mikroplastika migriraju kroz naše tijelo je definitivno uznemirujuća. Također se još uvijek ne zna što sve čini mikroplastiku u našem tijelu, jer je istraživanje u ranoj fazi. No, za pretpostaviti je da se veliki dio izlučuje, dok se mali dio taloži u našim organima. Ispitivanja na životinjama pokazala su da su nađene neke vrste mikroplastike u krvi, limfi i jetri, što potvrđuje pretpostavku o nagomilavanju u organima.

Iako ju ne vidimo niti osjećamo, mikroplastika je gotovo posvuda i stalno se susrećemo s njom. Danas je većina proizvoda od plastike, a plastika se teško može reciklirati i razgradi se tek nakon puno godina. Životinje često miješaju plastiku s hranom pa jedu plastične čestice. Jedući meso tih životinja, plastika dolazi u ljudski organizam. A opet, svojim izmetom životinje vraćaju pojedenu plastiku natrag u okoliš. Tako se mikroplastika širi nevjerojatnom brzinom. Interesantno je, međutim, da se više od 99 posto plastičnih ostataka ne može pronaći. Oni najvjerojatnije završavaju u oceanima gdje se raspadaju na jedva vidljive čestice koje se talože u neistraženim dubinama oceana gdje ostaju skrivene godinama.

Velik dio mikroplastike, koja pluta kroz jezera i mora naše zemlje obično se ponovno ispire na obalu. Poznato je da plastika apsorbira zagađivače poput spužve. Ispunjena zagađivačima, toksičnim i kancerogenim spojevima klora, vraća se u zemlju ili u želudac životinja, pogotovo riba. I na kraju opet završava u našem želucu. Prema tome, radi se o beskonačnom ciklusu  prirodi koji se ponavlja.

Što učiniti s mikroplastikom? Uklanjanje mikroplastike  nije jednostavan i brz proces. Proći će godine prije nego što budemo saznali sve o mikroplastici, ali već sada je poznato da plastika može biti štetna za ljude. Zato nas zanima što možemo učiniti sada?

Prvi korak u suzbijanju plastične „groznice“ je prestati koristiti plastiku. Najveći uzrok plastičnog otpada su plastične boce. Nabavkom boce za višekratnu upotrebu, bilo staklene ili iz nehrđajućeg čelika, učinit ćete veliki korak ka smanjenu upotrebe plastike i nagomilavanju plastičnog otpada u prirodi. Boce iz nehrđajućeg čelika se napravljene od materijala koji ima vijek trajanja 100 godina. Prema tome, kad nabavite takvu jednu bocu, imate proizvod koji ćete moći dugo koristiti. Kod staklenih boca je vijek ograničen jer se mogu razbiti, ali su staklene boce su dobre jer se staklo kao materijal može reciklirati.

Ono što je zapanjujuće, a najbolje dolazi do izražaja na primjeru mikroplastike je to da što sve što stavimo u okoliš nam se u konačnici vrati. Zato možemo slobodno reći da smo jednako dobri ili loši kao i okruženje u kojem živimo. Ako to želimo, mi možemo vrlo jednostavno poboljšati naše živote izbjegavajući korištenje plastike. A odricanje započinje sa svakim od nas.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email

Možda će vam se svidjeti i ove objave ...

×

Košarica